Miševima koji su uzgajani u sterilnom okruženju i koji su dobivali antibiotike od najranije dobi nedostajale su bakterije u probavnom traktu koje izgleda da sprječavaju razvoj alergija na hranu, objavili su američki znanstvenici nakon istraživanja.
Čini se da bakterija nazvana Clostridia smanjuje mogućnost od razvoja alergije na kikiriki kod glodavaca, a znanstvenici bi željeli otkriti događa li se isto i kad su u pitanju ljudi. U međuvremenu, otkrili su da ako glodavcima kasnije u životu daju probiotike koji sadrže Clostridiju mogu izokrenuti proces.
"Stimulansi iz okoliša, kao što su pretjerana konzumacija antibiotika, prehrana bogata mastima, rođenje carskim rezom, uklanjanje uobičajenih patogena, pa čak i dohrana zamjenskim mlijekom, utječu na mikrobe s kojima živimo", izjavio je autor istraživanja, profesor Cathryn Nagler koji se bavi proučavanjem alergija na hranu.
U SAD-u je primjerice od 1997. do 2007. godine alergija na prehrambene namirnice među djecom porasla za 18%.
Točan razlog zbog čega dolazi do alergija na hranu je nepoznat, no neka istraživanja pokazuju da promjene u prehrani, higijeni, te korištenje antibakterijskih sapuna i dizinfekcijskih proizvoda mogu utjecati na promjenu bakterija u probavnom traktu, zbog čega ljudi postaju osjetljiviji.
Istražitelji su eksperimentirali s miševima koji su se okotili i rasli u sterilnim uvjetima, tako da su ih izložili alergenima kikirikija. Također su istraživali miševe koji su odmalena dobivali anitbiotike, a obje grupe su pokazale značajno više razine odgovora antitijela na alergene kikirikija od običnih miševa koji su imali uobičajene bakterije u crijevima.
Moguće je da bi se mogla izokrenuti njihova preosjetljivost na namirnice kad bi se u nekom trenutku u organizme unijela bakterija Clostridia. Sad kad se zna o kojim bakterijama se radi, mogu se provoditi daljnja istraživanja, između ostalog, i onih na ljudima.
Izvor: Magazin.hr
Čini se da bakterija nazvana Clostridia smanjuje mogućnost od razvoja alergije na kikiriki kod glodavaca, a znanstvenici bi željeli otkriti događa li se isto i kad su u pitanju ljudi. U međuvremenu, otkrili su da ako glodavcima kasnije u životu daju probiotike koji sadrže Clostridiju mogu izokrenuti proces.
"Stimulansi iz okoliša, kao što su pretjerana konzumacija antibiotika, prehrana bogata mastima, rođenje carskim rezom, uklanjanje uobičajenih patogena, pa čak i dohrana zamjenskim mlijekom, utječu na mikrobe s kojima živimo", izjavio je autor istraživanja, profesor Cathryn Nagler koji se bavi proučavanjem alergija na hranu.
U SAD-u je primjerice od 1997. do 2007. godine alergija na prehrambene namirnice među djecom porasla za 18%.
Točan razlog zbog čega dolazi do alergija na hranu je nepoznat, no neka istraživanja pokazuju da promjene u prehrani, higijeni, te korištenje antibakterijskih sapuna i dizinfekcijskih proizvoda mogu utjecati na promjenu bakterija u probavnom traktu, zbog čega ljudi postaju osjetljiviji.
Istražitelji su eksperimentirali s miševima koji su se okotili i rasli u sterilnim uvjetima, tako da su ih izložili alergenima kikirikija. Također su istraživali miševe koji su odmalena dobivali anitbiotike, a obje grupe su pokazale značajno više razine odgovora antitijela na alergene kikirikija od običnih miševa koji su imali uobičajene bakterije u crijevima.
Moguće je da bi se mogla izokrenuti njihova preosjetljivost na namirnice kad bi se u nekom trenutku u organizme unijela bakterija Clostridia. Sad kad se zna o kojim bakterijama se radi, mogu se provoditi daljnja istraživanja, između ostalog, i onih na ljudima.
Izvor: Magazin.hr